INIS baza

Međunarodni informacioni sistem za nuklearne nauke (International nuclear information system-INIS)



Baza podataka INIS je vodeća svetska referentna baza podataka za naučnu literaturu o miroljubivom korišćenju nuklearne nauke i tehnologije. INIS pripada Međunarodnoj Agenciji za atomsku energiju (IAEA) sa sedištem u Beču koja je samostalna organizacija u okviru Ujedinjenih nacija i osnovan 1970. g., kao odgovor na zadatak IAEA da "podstiče razmenu naučnih i tehničkih informacija o miroljubivom korišćenju atomske energije "
IAEA upravlja INIS-om u saradnji sa preko120 država članica i više od 20 međunarodnih organizacija. Ova međunarodna saradnja na nivou vlada jedno je od obeležja INIS-a.


INIS Baza podataka

Sa više od 3 miliona bibliografskih zapisa, INIS-ova baza podataka je u centru INIS-ovog uspeha. Ona nudi onlajn pristup jedinstvenoj zbirci nekonvencionalne literature (NCL) u više od 200 000 tekstualnih dokumenata, kao što su naučni i tehnički izveštaji, zbornici sa konferencija, patenti i doktorske disertacije, koji nisu dostupni komercijalnim kanalima. Od skora pristup ovoj bazi je potpuno slobodan na: http://inisdb.iaea.org/


Njen široki predmetni dijapazon obuhvata:

• usluge nuklearnog inženjeringa i tehnologije;
• nuklearnu bezbednost i zaštitu od zračenja;
• zaštitu i neširenje opasnosti;
• primene nuklearnih tehnika i tehnika sa izotopima;
• nauke od značaja za nuklearna istraživanja i druge primene;
• nuklearna fizika nuklearnih i fizika visokih energija;
• radijaciona hemija;
• pravni aspekti;
• ekološki i ekonomski aspekti izvora nuklearne
i ne-nuklearne energije.
Jedinstveni višejezički tezaurus

INIS-ovi stručnjaci iz država članica i Agencije za atomsku energiju
su razvili jedinstveni višejezički tezaurus koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje baze podataka INIS i koji je dostupan na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, nemačkom, ruskom i španskom jeziku.


Očuvanje nekonvencionalnih nuklearnih informacija

INIS-ova jedinstvena zbirka nekonvencionalne ili "sive" literature se digitalizuje i čini dostupnom korisnicima na Internetu preko INIS-ove baze podataka. Slično tome,
IAEA publikacije, strateški dokumenti i izveštaji u punom tekstu iz država članica takođe su dostupni u elektronskom formatu.
Izgradnja kapaciteta

Radi pomoći svojim državama članicama, posebno onim koje su zemlje u razvoju i nove u oblasti nuklearne energije, IAEA prenosi znanje i know – how u prikupljanju podataka i obradi informacija. Agencija takođe pomaže osnivanju INIS centara u ovim zemljama.

Poseban program obuke kadrova za nacionalne INIS centre obezbeđuje uzajamno razumevanje INIS pravila i standarda, kao i doprinose visokog kvaliteta
INIS-ovoj bazi podataka. Seminari obuke sa uputstvima za katalogizaciju, indeksiranje, pretraživanje, usavršavanje i promovisanje održavaju se u državama članicama i u sedištu IAEA u Beču. INIS-ov Program za učenje na daljinu takođe je podrška ovim naporima.

Kako se postaje korisnik

Korisnici Interneta širom sveta uživaju slobodan, otvoren i neograničen pristup INIS-u http://inisdb.iaea.org/. Pristup pomoću CD-ROM-a/DVD-a na raspolaganju je putem pretplate. Ostale ponuđene usluge uključuju isporuku dokumenata NCL-a (Nekonvencionalne literature).

Za više informacija korisnik se obraća svom nacionalnom INIS centru, njegovom oficiru za vezu u INIS-u.
INIS oficir za vezu u Srbiji je Branislav Đurašević iz Biblioteke Instituta za nuklearne nauke Vinča, e-mail: bdjuras@vinca.rs

U Beču se od 28-29.oktobra 2010 godine održava redovan 35-ti po redu Konsultativni sastanak INIS oficira za vezu.

Videti sajt http://inisdb.iaea.org/

POREMEĆAJ SNA I NAUKA

Da li ste ikad imali problem sa spavanjem, radom do kasno u noć, teškoćama prilikom buđenja?... Možda će neki od vas prepoznati svoj problem a tekst koji smo preuzeli verujem da će biti interesantan mnogima.


Check out Need For Less Sleep Associated with Gene Mutation

Need For Less Sleep Associated with Gene Mutation

by Walter Jessen

This article has been viewed 6532 times and has 2 comments.

Researchers at the University of California, San Francisco, have discovered the first gene involved in regulating the length of human sleep. The study, published recently in the journal Science, identified a genetic mutation that is associated with a short human sleep phenotype [1]. The finding may help scientists better understand the regulatory mechanisms of sleep and lead to treatments for a variety of sleep disorders.

Researchers identified a small extended family with two individuals who had lifelong shorter daily sleep times than normal individuals (self-reported average of 6.25 hours vs. 8.06 hours). DNA sequencing identified a point mutation in the gene DEC2 (Differentially expressed in chondrocytes protein 2) (chondrocytes are the only cells found in cartilage, the connective tissue within joints). In mice, DEC2 has been previously identified as a component of the mammalian circadian clock (the ~24-hour wake-sleep cycle), repressing the expression of other circadian clock genes [2]. In vitro tests showed that the human mutation reduced the repressive activity of DEC2.

To examine the effect of the mutation, scientists generated DEC2 transgenic mice (meaning a mouse with a segment of DNA that originated in a different species, in this case two copies of the human DEC2 gene, one containing the point mutation and one normal copy). Studies showed that these mice slept less compared to controls. To study sleep directly, electroencephalography (EEG) and electromyography (EMG) tests were performed. The results suggest that the DEC2 point mutation does not affect the depth of sleep. Rather, the sleep structure of mice containing the DEC2 point mutation appeared more fragmented than that of normal mice, particularly non-rapid eye movement (NREM) sleep (about 80% of sleep is spent in dreamless NREM sleep). Further studies found that mice with the mutation also recovered quicker from periods of sleep deprivation compared to normal mice.

Studies were then done in fruit-flies expressing either the normal mouse Dec2 gene or the mouse Dec2 gene containing the point mutation. Flies expressing the mouse Dec2 gene containing the point mutation showed significantly lower daytime sleeplike behavior compared with flies expressing the normal mouse Dec2 gene. Thus, the shortened sleep effect of the DEC2 point mutation was replicated in both mouse and fruit-flies.

What’s interesting about this study is that a genetic mutation can lead to a behavioral trait, not just an observable characteristic.

Seven in ten adults report not getting enough rest or sleep at least once in the past month. Over time, the body suffers from short term sleep deprivation. Not only does the lack of sleep increase your susceptibility to the common cold, chronic sleep disruptions can have serious consequences on cognition, mood and physical health.

How much is too little or too much sleep? There is no magic number. Different age groups need different amounts of sleep, but sleep needs are also individual. Generally speaking, research shows that most adults need 7-9 hours of sleep, while younger children need as much as 10-14 hours [3]. For more information on the importance of sleep as well as sleep-related problems, visit the National Sleep Foundation (NSF).

References

1. He et al. The transcriptional repressor DEC2 regulates sleep length in mammals. Science. 2009 Aug 14;325(5942):866-70. DOI: 10.1126/science.1174443
   View abstract
2. Honma et al. Dec1 and Dec2 are regulators of the mammalian molecular clock. Nature. 2002 Oct 24;419(6909):841-4.
   View abstract
3. How Much Sleep Do We Really Need? National Sleep Foundation. Accessed 2009 Sept 1.

Tags: circadian clock, DEC2, genetic mutation, NREM, REM, sleep

posted at
http://www.highlighthealth.com/research/need-for-less-sleep-associated-with-gene-mutation/
written by Walter Jessen


WALTER JESSEN je jedan od autora bloga HighlightHEALTH koji sadrži brojne interesantne tekstove najnovijih istraživanja, dešavanja u nauci. Pristupanjem ovom blogu nailazimo na radove iz različitih oblasti biomedicine. Walter Jessen je takođe tvorac i bloga HighlightHEALTH 2.0 , gde ukazuje na ulogu društvenih mreža i weba 2.0 u odnosu na razvoj nauke. Šta sve tamo možete pročitati, otkrijte sami.

OVO SMO PREUZELI . . . "Govorite li Vavilonski?"

Jezik nа kojem je nаpisаn "Ep o Gilgаmešu" i onаj kojim je govorio krаlj Hаmurаbije, iаko se ne koristi već oko 2.000 godinа, može od dаnаs dа se čuje nа internetu u okviru аudio-zаpisа vаvilonskih epovа i pesаmа.

Akаdemici širom svetа prikupili su mаterijаl nа vаvilonskom jeziku i učinili gа dostupnim nа ovаj nаčin u nаstojаnju dа pomognu stručnjаcimа i široj jаvnosti dа čuju kаko je zvučаo jezik stаrog Bliskog istokа, jаvio je AP.

Istrаživаč sа Univerzitetа u Kembridžu dr Mаrtin Vortington kаže dа je vаvilonski jezik "pomаlo nаlik mešаvini аrаpskog i itаlijаnskog".

Nosioci projektа su desetаk stručnjаkа iz nekoliko zemаljа koji su nа vebsаjt www.speechisfire.com do sаdа postаvili oko 30 аudio-zаpisа u trаjаnju od po nekoliko minutа, među kojimа su delovi iz "Epа o Gilgаmešu" i "Hаmurаbijevog zаkonа", jednog od nаjstаrijih zаkonа nа svetu.

Profesor klаsičnih jezikа sа Univerzitetа u Bаfаlu, u sаveznoj аmeričkoj držаvi NJujork, Rodžer Vudаrd istаkаo je dа bi ovаj projekаt mogаo dа pomogne dа se znаnje o vаvilonskom jeziku sаčuvа.

Vаvilonski dešifrovаn tek u 19. veku

U Vаvilonu, jednoj od prvih svetskih civilizаcijа, stvorenа su nekа od nаjrаnijih književnih delа.

Vаvilonski, zаpisаn nа glinenim tаblicаmа u formi klinаstog pismа, vekovimа je bio dominаntаn jezik nа Bliskom istoku dok gа postepeno nije zаmenio аrаmejski.

Potpuno je nestаo iz upotrebe u prvom veku nove ere, а dešifrovаn je tek u 19. veku.

Link: www.speechisfire.com

www.blic.rs, 1. oktobаr 2010. godine.

preuzeto sa http://www.citaliste.com/content/view/2822/148/lang,la/

Gwen Alexander u Centralnoj biblioteci Univerziteta u Novom Sadu

28. septembra, dekan Emporia State Kansas University, Gwen Alexander, održala je predavanje u Centralnoj biblioteci Univerziteta u Novom Sadu Predavanje je imalo izuzetan odziv jer su kolege na predavanje pohrlili čak i iz Beograda, Pančeva. Informaciono opismenjavanje je za nas bibliotekare , ali i za naučne radnike, nepresušna tema. Bilo je reči o modernizaciji biblioteke, digitalizaciji i elektronskoj biblioteci kao i o novom načinu rada s korisnicima.
Profesorka Alexander nas je zainteresovala predstavljanjem i novih tehnologija kao što je iPad, E-book reader. Koliko nas je to zainteresovalo pokazuje činjenica da su se neki od nas već informisali o cenama iPad...(hm...možda ipak da malo sačekamo s kupovinom :))
Posle predavanja uživali smo u razgovoru i zakusci koju je priredila organizatorka skupa dr Mirjana Brković, upravnica Centralne biblioteke Univerziteta u Novom Sadu.

Više o tome pročitajte na http://www.citaliste.com/content/view/2807/148/lang,la/





Petrovaradinska tvrđava,
najlepše mesto za kafu posle predavanja

Bora Živković - urednik u SCIENTIFIC AMERICAN

Pre petnaest dana, pišući nešto o naučnim blogovima obasipala sam brojnim pitanjima i potpitanjima koga drugog do ..Boru Ž.
Nije prošlo mnogo od našeg "razgovora online" kad mi je sugerisao da pogledam njegov blog jer upravo piše nešto novo, te da sa;ekam da zavr[i pisanje posta. Iako je kod nas već bilo kasno popodne, sačekah taj preporučeni post
Kada sam pogledala blog, prikazao mi se post Alert! Some Big and Importand and Exiting News! zbog kojeg sam iskočila iz foteljice od radosti!!!

BORA JE DOBIO NOVI POSAO!
(to su one situacije kada s ponosom volimo da kažemo NAŠ Bora... NAŠ Beograđanin...)

Novi posao je Blog and Community Editor SCIENTIFIC AMERICAN!

"In this new role at Scientific American, Bora will recruit talented science bloggers and serve as moderator for the community, encouraging discussion and facilitating the exchange of ideas with both the bloggers and Scientific American readers"
Po starom dobrom običaju, ovaj wordy blogopisac nije mogao da sačuva vest za sebe, što ne bi bilo fer prema nama koji ga redovno čitamo.
Da li to znači da Bora odlazi iz PLoS One? Na žalost, tako je, iako je tamo stekao izuzetno bogato iskustvo, naučivši mnogo od ljudi koji su mu bili saradnici i postali prijatelji.
Ubuduće ćemo njegovo ime vezivati i za Scientific American a mnogi od nas su već počeli da prate novosti na ovom sajtu.

Retrospektiva o Scienceblogs.com

A kako je sve počelo?
Januara 2006. godine videvši Sienceblogs.com , B. Živković je poželeo da se priključi kolegama blogerima čije je blogove smpratio i smatrao vrednim. Ovaj sajt ih objedinio na jednom mestu, a kako sam kaže, ostati van zajedničkog sajta značilo je ostati u senci nauke...
I said to myself: this is where I want to be. My instant feeling was that whoever does not get on this site will bite the dust – become invisible in the shadow of the network.

Sledeći korak bilo je kontaktirati administratora sajta.

“How do I get on?” They all assured me that the site will add more bloggers and that my name is already ‘in the hat’. In June of that year, I was one of the 20+ bloggers in the “second wave” of migrants to Scienceblogs.com.

Koliko je postao bolji bloger to nije potrebno ni pominjati, proveravajući verodostojnost podataka koje objavljuje, i postajući sam sebi recenzent, postao je cenjeni bloger. Biti jedan od blogera na Scienceblogs.com bila je posebna čast, što je veoma važno za sticanje vere u sebe jer se stiče sloboda u pisanju i provokativnijih postova pa čak i u igri Đavoljeg advokata.

Više o svemu tome pogledajtea na Borinim blogu

A Farewell to Scienceblogs: the Changing Science Blogging Ecosystem
Science blogging :What Why and How
Links 'n' thoughts on emerging science blogging networks